Jakob Badl za svojih je trgovačkih pohoda, koja su se u ono vrijeme odvijala poštanskim ili poduzetničkim kočijama, „zaradio“ išijas. Često bi zastao i uživao u blagodatima termalne vode u Krapinskim Toplicama te mu se zdravstveno stanje znatno poboljšalo. Stoga je odlučio otkupiti postojeća vrela i na taj način omogućiti brži oporavak i drugim ljudima. 1859. godine Badl ruši stara kupališta, polaže kamen temeljac za „Kurhaus“ – zgrada današnje bolnice, a 1862. godine otvara bazen – Marijinu kupelj; bazen je bio dubok jedan metar, a od površine do stropa visina je iznosila devet metara. Gradnju kupališnog doma i kupelji dovršio je već 1866. godine te Toplice pretvorio u mondeni europski kupališno-lječilišni centar.

Kupelji je nazvao po sebi i svojoj ženi - Jakobova i Marijina kupelj, a one se danas nalaze u sastavu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Jakobova kupelj, koja je dostupna javnosti, puni se vodom direktno sa izvora kroz razmaknute hrastove platnice. Temperatura vode na izvoru je 41°C.